Evropska energetska kriza dostigla je vrhunac 28. aprila 2025. godine, kada su Španija i Portugal doživeli jedan od najozbiljnijih prekida napajanja u savremenoj istoriji kontinenta. U 12:33 po lokalnom vremenu nestalo je 15 gigavata električne energije, što čini oko 60 % ukupne španske potrošnje, a milioni građana ostali su bez svetla, interneta i mobilne mreže. Istovremeno, južna Francuska zabeležila je kratkotrajne prekide struje u Baskijskoj regiji, pokazujući kako je kvar zahvatio celokupnu elektroenergetsku mrežu zapadne Evrope.
Glavni uzrok masovnog nestanka struje još uvek nije definitivno utvrđen, ali su španske i portugalske vlasti isključile mogućnost sajber napada, navodeći da „nema indikacija“ o napadu na mrežu. REN, portugalski nacionalni operater prenosnog sistema, istakao je da su „anomalne oscilacije“ u visokonaponskim linijama podstaknute naglim temperaturnim promenama u Španiji dovele do de-sinhronizacije evropskog elektroenergetskog sistema.

Prekid napajanja paralizovao je ključnu infrastrukturu – železnički saobraćaj je zaustavljen, metroi su stali, a avionski letovi su otkazivani zbog nefunkcionisanja radara i kontrolnih sistema. Saobraćajni semafori prestali su da rade, bankomati su ostali „mrtvi“, dok su hitne službe morale da se oslone na rezervne kočione i agregate kako bi spasavale ljude zarobljene u liftovima i vozovima.
Milioni ljudi ostali su bez osnovnih komunikacija – mobilni operateri izvestili su o dugotrajnim prekidima signala, a internet provajderi su prijavili kolaps u ključnim čvorištima nätmenice. U bolnicama je prekinut rad neesencijalnih hirurških procedura, a pacijenti na respiratorima su bili priključeni na agregate dok se mreža nije stabilizovala.

Španska vlada je proglasila vanredno stanje, dok je portugalski premijer sazvao hitne kabinetske konsultacije kako bi koordinisao odgovor na krizu. Nacionalni Savet za bezbednost Španije održao je vanredni sastanak, a španski premijer Pedro Sančez lično je obišao sedište distributera Red Eléctrica de España kako bi pratio tok sanacije kvara.
Međunarodna pomoć stigla je iz susednih zemalja – Francuska je delimično preusmerila energiju kako bi ublažila stanje u Baskijskoj regiji, dok su Maroko i druge članice EU poslale dodatne snage električne energije. Paralelno, španski i portugalski distributeri aktivirali su rezervne termoelektrane i hidroelektrane kako bi što pre pokrili deficit.
Privreda je pretrpela značajne gubitke: preduzeća u Barseloni i Lisabonu prijavila su kvarenje prehrambenih proizvoda vrednih stotine hiljada evra, dok je Madrid Open prekinut usred mečeva – ATP mečevi su završavani ručnom tehnikom, a ukupno je otkazano 22 duela. Turizam je stagnirao, a aviokompanije su kasnile zbog neplaniranih tehničkih zastoja.
Ovaj incident je ukazao na ozbiljne slabosti u mrežnoj stabilnosti, naročito zbog visokog procenta obnovljivih izvora – Španija proizvodi oko 56 % električne energije iz vetra i sunca, što čini sistem ranjivijim na nagle fluktuacije u proizvodnji. Ove „havarijske oscilacije“ predstavljaju sve veću pretnju kako se peninsule pretvaraju u „ostrvske“ mreže sa ograničenim povezivanjem sa ostatkom kontinenta.

Stručnjaci naglašavaju da je za buduće situacije neophodno unaprediti kapacitete za „black start“ – postupak ponovnog podizanja mreže pomoću malih rezervnih agregata pre nego što se glavni sistemi ponovo sinhronizuju. Investicije u skladištenje energije, baterijske stanice i ojačane međusistemske veze sa Francuskom, Marokom i ostatkom Evrope ključno su sredstvo za sprečavanje sličnih nedaća.
Čitava Evropa mora izvući pouke iz ovog događaja: jačanje međudržavnih interkonekcija, razvoj tehnologija za skladištenje viška energije i modernizacija elektroenergetskih sistema neophodni su za stabilnost i otpornost na buduće krizne situacije.
Ostavite komentar